Najveća tehnološka pitanja na predsjedničkim izborima 2020. godine

Od prodora velikih tehnologija do zaštite privatnosti potrošača, tehnološka pitanja vjerojatno će zauzeti središnju fazu na tragu kampanje i u Washingtonu. Pošto se predsjednički izbori 2020. pogoršaju sljedeće godine, big tech će biti u središtu i kandidati i članovi Kongresa suočavaju se sa pitanja koja se tiču ​​internetske privatnosti, antitrustovskog pristupa, pristupa širokopojasnoj mreži i još mnogo toga.

Iako su rasprave o imperatu podijelile zemlju, kada su u pitanju velika tehnološka pitanja današnjeg dana, republikanci i demokrati zapravo se slažu o osnovama: velike internetske platforme poput Amazona, Googlea i Facebooka previše su moćne i potrebno ih je obuzdati. Digitalna podjelu između ruralne i urbane Amerike treba zatvoriti. I trebale bi postojati neke zaštite neutralnosti mreže kako bi se osiguralo da svi imaju jednak pristup internetu.

Ali naravno, vrag je u detaljima. A postoji širok spektar ideja i prijedloga, posebno među demokratima koji se kandiduju za predsjednika.

Predsjednik Donald Trump u međuvremenu ima kompliciran odnos s velikim tehnologijama. On je javno bio vrlo kritičan prema kompanijama poput Amazona, Googlea, Facebooka i Twittera. Optužio je društvene medijske platforme za cenzuru i pristranost protiv njega i konzervativaca. Osobno je napao internetskog izvršnog direktora Amazona Jeffa Bezosa.

Ipak Trump bi nametanje propisa ili kompanija za uklanjanje borbe bilo u suprotnosti s njegovim širim planom davanja poduzeća više, a ne manje, slobode. Mnoge njegove politike pomogle su ili zaštitile ove velike tvrtke, poput poreznih promjena za 2018. godinu koje su bile dobitak za korporativnu Ameriku. Čak je i trgovinski rat s Kinom djelomično ukorijenjen u želji Bijele kuće da zaštiti američko intelektualno vlasništvo od toga da ga ukrade kineska vlada.

Evo nekih tehnoloških pitanja, o kojima će Trump i demokratski kandidati za predsjednika vjerojatno razgovarati s traga kampanje.
Privatnost na mreži

Među demokratskim predsjedničkim kandidatima postoji konsenzus: potrebna je jača zaštita kako bi tvrtke osigurale zaštitu osobnih podataka korisnika na mreži. Općenito, svi se slažu da bi trebale postojati smjernice kako postupati s tim informacijama i da bi kompanije trebale biti odgovorne kada se krše politike privatnosti.

Za sada većina kandidata nije previše detaljno objasnila svoje planove. Andrew Yang, bivši tehnološki poduzetnik, zauzeo je najagresivniji stav do sada. Smatra da su osobni podaci vlasništvo. I volio bi da velike tehnološke tvrtke koje profitiraju od osobnih podataka dijele taj novac sa svojim korisnicima. Drugim riječima, ako tvrtke poput Facebooka i Googlea zarađuju novac ljudima, treba ih oporezivati ​​i taj novac trebaju dijeliti s onima čiji su podaci kovani.

Trump je u velikoj mjeri mamio na društvenim mrežama ili u govorima o pitanju privatnosti. Ali njegova administracija radi iza kulisa, susrećući se s velikim tehnološkim tvrtkama i trgovačkim skupinama kako bi razgovarali o tom pitanju.

Što se događa u Kongresu?

Kongres čitavu godinu radi na zakonodavstvu. Nakon višemjesečnih razgovora, čelnici Senata objavili su dvostruke račune o privatnosti nakon prekida Dana zahvalnosti. Ali računi imaju mnogo toga zajedničkog, što bi trebalo učiniti kompromis dohvatljivim.

Republička verzija zakona, koju je uveo senator Roger Wicker iz Mississippija, naziva se Zakonom o privatnosti podataka o potrošačima i omogućila bi potrošačima pristup, ispravljanje, brisanje i prijenos podataka koje tvrtke imaju o njima. No također će se ugasiti državni propisi o privatnosti, poput onoga koji je donesen u Kaliforniji ranije ove godine. Također daje Saveznoj trgovačkoj komisiji ograničenu ovlast za uređivanje privatnosti. Ali to ne bi omogućilo pojedinim građanima da tuže tvrtke zbog kršenja prava na privatnost.

Demokratska verzija, koju je uvela senatorka Maria Cantwell iz Washingtona, naziva se Potrošačkim internetskim pravima o zaštiti privatnosti i ona daje FTC veće ovlasti za provođenje zakona. Za razliku od republičkog zakona, ovo bi zakonodavstvo omogućilo pojedinim potrošačima da podnesu građanske parnice radi provođenja zakona.

U međuvremenu, kalifornijski zakon o privatnosti, najstroži u SAD-u, stupa na snagu 1. siječnja. Sada je Kongres pod pritiskom da donese neku vrstu saveznog zakonodavstva, koje bi moglo motivirati demokrate i republikance da rade na postizanju kompromisa.
Pazite: Može li se stvarno razbiti veliki tech?
02:38
Tehnička konkurencija i antitrust

Ideja o razbijanju internetskih divova poput Facebooka postala je modna u Washingtonu, DC. Ali demokrati koji se kandiduju za predsjednika podijeljeni su po tom pitanju.

Senatorica Elizabeth Warren iz Massachusettsa vodeća je u pokretu tehno-probijanja. Raskid velikih tehnoloških tvrtki poput Facebooka, Amazona i Googlea postala je kamen temeljac njene kampanje. Ona je uspoređivala te tvrtke s velikim naftnim monopolima s početka 20. stoljeća. Njezin plan poziva na odvikavanje prošlih spajanja i donošenje zakona kojim će se zabraniti tvrtkama da sudjeluju na tržištima na kojima također posjeduje platformu, poput na primjer kako Amazon može djelovati kao prodavatelj na svom onlin-u